Što čini jedan krov?

Krov jednako pokrov. To je najčešća asocijacija za većinu ljudi. Jer to je ono što je vidljivo i što nas štiti od kiše i vjetra. To ukrašava našu kuću. A ni cijena mu nije velika. Većina pokrova (govorimo o glinenom ili betonskom crijepu) košta od 60 do 100 kuna po kvadratu i s tom brojkom se barata kada se kalkulira koliko košta jedan krov.

Stvarna cijena krova

Na žalost većine malih investitora koji samo jednom u životu mijenjaju krov ta cijena nije ni blizu stvarne i krajnje sume koju se treba platiti da bi se dobio krov koji zadovoljava sve uzance krovopokrivačkog, tesarskog i limarskog zanata. Materijal poput drvene građe, termoizolacije, krovne folije (paropropusne), ventilacijskih elemenata, odzračnih elemenata za strehu i sljeme, snjegobrana, krovnih prozora, opšava dimnjaka, uvala, grebena i raznih kopči za pričvršćenje crijepa, i na kraju sam rad krovopokrivača koji košta koliko i sve nabrojeno, kada sve to zbrojimo dobijemo stvarnu cijenu krova. A to nije malo. Ali, to je samo jedna strana jednadžbe, jer bez pravilne ugradnje krovne opreme i crijepa, sav taj novac će biti bačen u vjetar, i naknadno će se potrošiti mnogo više novaca za sanaciju oštećenja od kiše ili bure. I još jedna bitna stvar: nije svejedno je li krovopokrivač slatkorječiv ili zaista ima dovoljno referentnih objekata koje je izgradio i istesao svoju reputaciju kao vrstan majstor svog zanata.



Krovna oprema

Krovna oprema je dio krovišta koji je najčešće nevidljiv, ali bez tih dijelova krov gubi svoju funkcionalnost, jer današnji krovovi imaju malo sličnosti s krovovima od prije dvadesetak i više godina. Razvedenost ploha, nagib, dodatni elementi poput metalnih stepenica ili solarnih kolektora, kompliciraju izvedbu detalja gdje se uglavnom i javljaju problemi. Stambena potkrovlja moraju pratiti trendove u izolaciji koja postaje sve deblja i deblja. Po nekim kalkulacijama i do 14 centimetara vune se mora ugraditi da bi krov zadovoljio proračune fizike zgrade. Sve ono što je ispod crijepa, a iznad termoizolacije koja se ugrađuje na konstruktivni dio krovišta, spada u kategoriju krovne opreme: krovne folije (paropropusne i vodonepropusne), sljemeno grebene odzračne trake, snjegobrani, kopče protiv nevremena, kopče za sljemenjake, češljevi i odzračne rešetke za strehu, opšavi s butilnim trakama za spoj dva krova ili spoj krova i zida, ventilacijski izvodi... I toliko tih malenih, pojedinačno jeftinih detalja, koji se zbrajaju i zbrajaju samo na jednom jedinom krovu.



Krovna folija

Krovna folija je dio krova koji štiti termoizolcijski sloj, najčešće kamenu ili staklenu vunu, a u posljednje vrijeme i polistirene i poliuretanske izolacije, od prodora vode. Ukoliko voda dođe do izolacijskog sloja, taj materijal gubi termička svojstva, a onda je sve uzalud, jer zimi je opet hladno, a ljeti vruće. Krovovi pod sve blažim nagibom ili sa sve više detalja poput krovnih prozora, krovnih kućica ili krovova na deset i više voda koje projektiraju razigrani arhitekti ne vodeći računa tko će ponuditi kvalitetno rješenje detalja. Na tim detaljima krovovi 'padaju', odnosno cure. Nikada se nije desilo da će jednostavan krov procuriti po sredini plohe, te upravo detalji stvaraju glavobolju kao prvo krovopokrivačima, a potom i vlasnicima zgrada. Voda uvijek kaplje u sobu ili vjetar uvijek zapuše u najnezgodnije vrijeme i pobaca crijep uokolo. Kvalitetno složena i zaljepljena krovna folija, koja ne bi trebala biti manje gramature od 140 grama po metru četvornom i sd vrijednosti (paropropusnosti) veće od 0,03 te koja se ne para pri ugradnji, garantira da vam krov neće procuriti.



Kopče - maleni, a važni detalji

Kopče protiv nevremena su tako malen detalj, a opet toliko važan. Tamo gdje puše bura ne samo da se svaki crijep mora čavlati, nego tek s montažom kopči protiv nevremena crijep neće odletjeti kuda vjetar puše. Ukoliko se učvrste crepovi, u prvom redu strehe, u zadnjem redu ispod sljemena i rubni crepovi na zabatima, krov je gotovo 90 posto siguran da ga vjetar neće dignuti. Vrlo rijetko se dešava da se po sredini krovne plohe podigne crijep. Uglavnom postoji nekoliko tipova kopči, ali zavisno od tipa crijepa mora se ugraditi kopča koja je proizvedena baš za taj crijep. Na primjer, Tondach Venera ili Nexe Mediteran. Cijena od dvije ili tri kune po komadu je prihvatljiva, jer se tek svaki treći crijep pričvršćuje.

Ventilirano sljeme i greben

Da bi krov normalno funkcionirao treba postojati pravilan protok zraka. Zbog toga se ugrađuje kontra letva koja konstrukciju s crijepom podiže za nekoliko centimetara. Taman dovoljno da se stvori zračni sloj u kojem zrak struji od strehe prema sljemenu. U ljetnom periodu, za vrijeme nesnosnih vrućina, zračni sloj pomaže termoizolaciji tako što je pothlađuje i za tih nekoliko stupnjeva olakšava život u potkrovlju. Zimi, kada je postotak vlage puno veći, a temperature su uglavnom ispod nule, zračni sloj prosušuje krovište.

Odzračnici se ugrađuju pod sljeme i uz dovoljan dotok zraka sa strehe imaju bitnu funkciju da krov održavaju funkcionalnim bez bojazni od velike kiše ili vrućine. Tu proizvođači crijepa koriste svoju inovativnost i na razne načine kamufliraju odzračnike koji mogu i estetski pristojno izgledati na krovu. Već je proteklo dosta vremena od pojave prvih odzračnika i većina krovopokrivača je naučila gdje se ugrađuju i da djeluju u interakciji s ventiliranom strehom i sljemenom.



Ventilacija na krovu

Ventilacija na krovu je ponekad neugledan detalj krova koji nerijetko stvara probleme ukoliko se nestručno ugradi. Do sada se ventilacija, koja dolazi iz zahoda ili kuhinje, izvodila ili uz pomoć limara, pa su ti batrljci na krovovima izgledali poput nedoraslog pravog dimnjaka, ili su proizvođači crijepa prodavali plastične, a sve češće i glinene ventilacije. Plastika bi već nakon nekoliko godina promijenila boju i sve više zabrinjavala vlasnika hoće li nestati. Glina daje daleko više sigurnosti, ali u prvom redu cijena, a ponekad i izgled, odbijale su potencijalne korisnike. Neki proizvođači nisu nikada ni pokušavali proizvesti ventilaciju već su tu muku prepustili limarima da na licu mjesta skroje od lima ventilacione cijevi koje bi nakon nekoliko godina korodirale i kvarile izgled nekoć prelijepom krovu.

Solarni kolektori i fotovoltaik ploče

Solarni kolektori i fotovoltaik ploče možda će smanjiti kvadraturu ugrađenog crijepa. U Zapadnoj Europi su već ugrađeni stotine tisuća kvadrata sjajnih ploča koje proizvode električnu energiju. Prvo treba ugraditi crijep pa nakon toga montirati PV ploče, što usporava izvedbu i poskupljuje cijenu krova. Sve više investitora u zemljama gdje se proizvodnja struje na alternativan način isplati, preskaču ugradnju crijepa kao dodatan trošak i odmah iznad termoizolacije ugrađuju neke od komponenti za dobivanje tople vode ili direktno struje od sunca.

Na krovu ćemo sve češće viđati i mini vjetroturbine. I tu tehnologija korača velikim koracima, a najveća zapreka kod nas je niska cijena struje pa se još uvijek ne isplati montirati takav uređaj ma koliko osoba bila ekološki svjesna. Tijekom vremena kako cijena struje bude rasla, a cijena solarnih uređaja i vjetroturbina bude padala, to će biti uobičajeni dio krovišta bez obzira radi li se o krovu na udaljenom otoku, u gradu ili u ravnoj Slavoniji. Sve dok rok isplativosti jednog takvog uređaja bude i do 40 godina, samo bogati će ih ugrađivati.

izvor